Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas 18. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Šamcu. Naglasio je da je do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem alocirano 3,3 milijarde eura, a utrošeno 2,8 milijardi eura. Pozvao je županije, gradove i općine da budu još agilniji, a agencije za regionalni razvoj da sugeriraju projekte koji su zaista ključni i važni za kvalitetni život hrvatskih građana i bolji razvoj gospodarstva. “Vlada je tu s ciljem da ova politika, kroz dulji vremenski period, zaista ostvari plodove i rezultate našeg zajedničkog truda”, poručio je.
Na današnjoj sjednici Savjeta predstavljene su nove prilike za Slavoniju, Baranju i Srijem: ključna ulaganja za održivi razvoj, buduća ulaganja u poljoprivredu, nova zakonska regulativa – zajednički projekti države i jedinica lokalne i područne samouprave, ulaganja u socijalne politike te poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000“.
Premijer Plenković je u uvodnom govoru podsjetio da je, uoči početka sjednice, uručeno 67 ugovora iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, vrijednih 67 milijuna eura za brojne čelnike lokalnih jedinica na području pet istočnih županija.
Naglasio je do je do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem alocirano 3,3 milijarde eura, a utrošeno 2,8 milijardi eura.
“Osam godina sustavnog rada i angažmana donosi vrlo konkretne projekte u brojnim gradovima i općinama za poboljšavanje kvalitete života naših sugrađana u Slavoniji”, poručio je Plenković.
Kazao je da je ovo 18. sjednica Savjeta, podsjetivši na dosad održane susrete u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradišci, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku, Đakovu i Jakšiću.
Iduća sjednica Savjeta u Slatini
Najavio je da će se idući sastanak održati u Slatini, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Naglasio je da nikad prije nije bila tako velika prisutnost Vlade u tako velikom broju gradova na istoku Slavonije, dodavši da svaki od tih susreta ima svoj značaj.
Premijer je i izvijestio o sredstvima koja su dosad osigurana po županijama.
Tako je za Osječko-baranjsku županiju ugovoreno 1,24 milijarde eura, Vukovarsko-srijemsku 723 milijuna eura, Brodsko-posavsku 390 milijuna eura, Virovitičko-podravsku 342 milijuna eura i Požeško-slavonsku 275 milijuna eura. “Plus zajednički projekti vrijedni 322 milijuna eura”, dodao je Plenković.
U ovoj Financijskoj perspektivi, kazao je, odlučili smo poseban naglasak staviti na integrirani teritorijalni razvoj – ITU mehanizam Urbana agenda diljem Hrvatske koja nije samo za ovih pet istočnih županija, već i za ostale.
Rekao je da je na raspolaganju 800 milijuna eura. “Kad uključimo i program Banke za obnovu i razvoj, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika”, kazao je.
To što smo mi odlučili nije nekakav europski okvir koji slijedimo, nego naš politički prioritet da damo sredstva pojedinim središtima županija kako ne bi imali konkurenciju na tim natječajima. Imaju svoje omotnice koje im omogućuju da realiziraju svoje projekte, pojasnio je.
Sve više stranih ulagača u Slavoniji
Ocijenio je da se uspjeh Projekta Slavonija, Baranja i Srijem najbolje vidi u poboljšanoj poslovnoj klimi jer upravo u ovaj dio Hrvatske dolazi sve više stranih ulagača.
Kazao je i da je u konačnici cilj stvoriti pretpostavke i infrastrukturu, kreirati ekonomsku dinamiku i razvoj kako bi privukli privatne investitore. “I onda cijeli ovaj proces usmjeravanja sredstava na istok Hrvatske sada dobiva puni smisao”, naglasio je Plenković, podsjetivši da je to i obećano 2016. godine u kampanji na tadašnjim izborima za Hrvatski sabor.
Izrazio je zadovoljstvo radom resora i pozvao županije, gradove i općine da budu još agilniji, a agencije za regionalni razvoj da sugeriraju projekte koji su zaista ključni i važni za kvalitetni život hrvatskih građana i bolji razvoj gospodarstva.
“Vlada je tu s ciljem da ova politika, kroz dulji vremenski period, zaista ostvari plodove i rezultate našeg zajedničkog truda”, poručio je premijer.
Više projekata za veće sredine
Po završetku sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, novinari su se osvrnuli na činjenicu da je raspon ulaganja poprilično velik od županije do županije, na što je premijer kazao da to prije svega odražava njihovu veličinu. Napomenuo je, primjerice, kako je Požeško-slavonska županija najmalobrojnija u smislu stanovništva i zato je namijenjeni iznos od 275 milijuna eura najmanji, dok je Osječko-baranjska najveća, a samo je Grad Osijek u okviru sredstava na razini županije apsorbirao oko 450 milijuna eura.
”Što su sredine veće, gospodarstvo i institucije snažnije, to je projekata više, ali treba dodati i zajedničke projekte koji su ukupno vrijedni skoro 500 milijuna eura. Tada se vidi snaga ovoga projekta u svim domenama, bilo da je riječ o infrastrukturi, regionalnom razvoju, gospodarstvu, poljoprivredi, energetici, vodno-komunalnom sustavu. Praktički nema grane u kojoj nismo ulagali”, poručio je Plenković.
Dodao je da su u projekte uključeni i zdravstvo, pravosuđe i socijala, u kojoj puno sredstava ide za nove domove za starije, a kroz program ‘Zaželi’ su upravo u ovom dijelu Hrvatske, u ruralnim krajevima, vraćene na tržište rada sugrađanke starije dobi, napomenuo je Plenković.
Resorna izlaganja održali su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Uvodna obraćanja imali su i župan Brodsko-posavski Danijel Marušić te načelnik Općine Slavonski Šamac Branislav Milinović.
Uoči početka sjednice, uručeno je 67 ugovora iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, vrijednih 67 milijuna eura za brojne čelnike lokalnih jedinica na području pet istočnih županija.
XVIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem – PREZENTACIJA
Zaključci XVIII. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
18. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održana je 2. prosinca u Općini Slavonski Šamac pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Raspravljalo se o razvojnoj tranziciji Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganjima u poljoprivredu, stambenoj politici te prostornom razvoju, kao i socijalnoj politici. Točke dnevnog reda predstavili su ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
1. Nove prilike za Slavoniju, Baranju i Srijem – ključna ulaganja u održivi razvoj
Na području pet slavonskih županija je do listopada 2024. ugovoreno 3,3 milijarde eura iz europskih i nacionalnih izvora, od čega je plaćeno 2,84 milijardi eura. Na području Brodsko – posavske županije ugovoreno je 389,41 milijuna eura, Osječko – baranjske 1,24 milijarde eura, Požeško – slavonske 274,53 milijuna eura, Virovitičko-podravske 341,84 milijuna eura te Vukovarsko – srijemske županije 723,25 milijuna eura. 322,2 milijuna eura projekata provodi se u više županija. Od prošle sjednice Savjeta ostvaren je rast od 390 milijuna eura ugovorenih sredstava.
Kroz programe Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u 2024. godini, za podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji, dodijeljeno je ukupno 17 milijuna eura za pet slavonskih županija za 227 projekata. Do kraja 2024. u okviru nacionalnih mjera planira se objaviti dva godišnja javna poziva za financiranje projekata u 2025.godini vrijedna 18 milijuna eura: Program održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške brdsko planinskim područjima. Osim toga planirana je i objava novog trogodišnjeg programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema vrijedan 22,7 milijuna eura.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) provodi se u šest gradova: Osijeku (55 milijuna eura), Slavonskom Brodu (33 milijuna eura), Virovitici (18 milijuna eura), Vukovaru (18 milijuna eura), Vinkovcima (22 milijuna eura) i Požegi (18 milijuna eura).
Brojna ulaganja pridonose pozitivnim trendovima na istoku Hrvatske. Rast investicija u novu ili rabljenu dugotrajnu materijalnu imovinu bio je gotovo 54% veći 2022. u odnosu na 2016. godinu. Isto tako, izvoz se udvostručio 2023. godine u odnosu na 2016. godinu (veći za 98%). Naposljetku, u pet slavonskih županija danas je zaposleno 28 tisuća ljudi više nego 2016. godine što je porast za 13,6%.
2. Buduća ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema
U sektoru poljoprivrede isplaćeno je 2,7 milijardi eura iz svih izvora financiranja. Do kraja 2024. godine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike u planu je objava još pet natječaja vrijednih gotovo 202 milijuna eura, između ostalog za preradu poljoprivrednih proizvoda, obnovu poljoprivrednog potencijala, mlade poljoprivrednike te financiranje javnih sustava navodnjavanja.
Različite prirodne nepogode su u 2024. godini uzrokovale uništenje poljoprivrednog i šumarskog proizvodnog potencijala radi čega se poljoprivrednici, posjednici šuma i ruralna poduzeća u pogođenim regijama suočavaju sa znatnim gubicima prihoda. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024. godini u iznosu od 6 milijuna eura. Dodatno, zatraženo je aktiviranje sredstava iz Poljoprivredne pričuve EU od Europske komisije kako bi se ublažile katastrofalne posljedice vremenskih nepogoda.
Također, doneseni su Program potpore sektoru šećerne repe 2023.-2027. u iznosu 6,5 milijuna eura godišnje i Program za nadoknadu štete proizvođačima šećerne repe za 2024. godinu u iznosu od 9 milijuna eura, s ciljem jačanja ovog sektora. Za sektor vina osigurano je 41 milijun eura kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., čime se nastoji podržati konkurentnost i otpornost domaće proizvodnje vina.
Dva nova programa potpore za sektor stočarstva počet će se provoditi od 2025. godine, radi obnove narušenog proizvodnog potencijala. Program potpore za sektor mesnog govedarstva, svinjogojstva te mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje 2025.-2027. osigurava 96 milijuna eura. Za mliječno govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo predviđeno je 24 milijuna eura kroz poseban program. Dodatnih 4 milijuna eura namijenjeno je programu obnove na području zone ograničenja III uslijed pojave afričke svinjske kuge, a do sada je doneseno 11 mjera vrijednosti 51 milijuna eura.
U sklopu provedbe NPOO-a te Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem, za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u Požegi osigurano je 10 milijuna eura potpore. Ova investicija pridonosi jačanju regionalne infrastrukture za skladištenje i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. Uz infrastrukturne projekte, nastavlja se i potpora obrazovanju kroz stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti. Za akademsku godinu 2024./2025. osigurana je stipendija u iznosu od 1.327 eura, čime se podržava razvoj stručnog kadra u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije.
Nakon više od 12 godina, naknade za veterinarske usluge povećane su za 25%, što osigurava dodatnih 6,2 milijuna eura godišnje za unapređenje kvalitete i dostupnosti usluga.
Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da nastavi s provedbom mjera ruralnog razvoja te daljnjim jačanjem otpornosti poljoprivrednih gospodarstava, posebno onih s najvećim potencijalom rasta i razvoja. Potrebno je osigurati nastavak ulaganja u ključnu infrastrukturu, obrazovanje i inovacije u poljoprivredi, uz poseban fokus na revitalizaciju ruralnih područja Slavonije, Baranje i Srijema. Potrebno je posvetit posebnu pažnju poticanju demografskog oporavka ruralnih sela kroz podršku mladim poljoprivrednicima i stvaranje uvjeta za kvalitetan život i rad u tim sredinama.
3. Nacionalni plan stambene politike i nova zakonska regulativa u cilju poticanja daljnjeg razvoja jedinica lokalne i područne samouprave
Svrha Nacionalnog plana stambene politike je građanima omogućiti priuštivo stanovanje s posebnim fokusom na regionalnu raznolikost unutar Hrvatske. Plan strukturira javne politike i definira posebne ciljeve u području stanovanja s pripadajućim pokazateljima ishoda te su određena tri ključna cilja: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja. Za postizanje ciljeva država na raspolaganju ima četiri poluge kombinacijom kojih se postižu željeni rezultati (financijska, porezna, zemljišna i ekološko-energetska poluga).
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama postaje središnje tijelo za provedbu poticane stanogradnje i priuštivog najma.
Za područje pet županija Slavonije, Baranje i Srijema posebno će biti primjenjivi programi potpore na potpomognutim i ruralnim područjima: izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelj i Program stambenog zbrinjavanja mladih u prigradskim i ruralnim područjima.
Nova zakonska regulativa u cilju poticanja daljnjeg razvoja jedinica lokalne i područne samouprave
Donijet će se Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji pridonosi sustavnom podizanju kvalitete stanovanja, unaprjeđenju održavanja i izgledu zgrada te unaprjeđenju životnog i radnog okoliša. Zakonskim rješenjima pridonijet će se smanjenju troškova stanovanja, a novim Zakonom o prostornom uređenju omogućit će se nove namjene prostora za priuštivo stanovanje.
4. Ulaganja u socijalne politike na području Slavonije, Baranje i Srijema
Predstavljeni su rezultati u ugovaranju i provedbi projekata financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda i Europskog socijalnog fonda+ na području pet slavonskih županija. Ukupno je na spomenutom području ugovoreno 1.421 projekt ukupne vrijednosti 549,1 milijuna eura. Vlada kontinuirano ulaže u razvoj i unapređivanje socijalnih usluga i infrastrukture ustanova socijalne skrbi.
Kroz poziv „Zaželi- prevencija institucionalizacije“ na području pet slavonskih županija ugovoreno je zapošljavanje 4.077 osoba, koje će se brinuti o 24.463 korisnika, a u okviru zadnjeg poziva Pomoćnici u nastavi potpisano je 8 ugovora ukupne vrijednosti 18,8 milijuna eura, čime je obuhvaćeno 715 učenika s teškoćama. Za uslugu osobne asistencije na području pet slavonskih županija Ministarstvo godišnje osigurava sredstva u iznosu od 18,9 milijuna eura za 940 korisnika, a nastavlja se i s razvojem i širenjem mreže socijalnih usluga na ovom području za što je samo u ovoj godini osigurano više od 23,2 milijun eura.
Kontinuirano se potiče uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada. Na području pet slavonskih županija od listopada 2016. do kraja svibnja 2024. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je više od 63 tisuće osoba te je isplaćeno 272 milijun eura. U 2024. godini na ovom području novouključeno je više od 8.200 osoba za što je isplaćeno 34,6 milijuna eura.
U razdoblju od 2016. do 2024. godine u ustanove socijalne skrbi iz državnog proračuna i EFRR uloženo je ukupno 19,5 milijuna eura za održavanje i unapređivanje infrastrukture. Na području Slavonije, Baranje i Srijema grade se i četiri Centra za starije vrijednosti 25,9 milijuna eura s predviđenim smještajnim kapacitet za 393 korisnika te izvaninstitucijske usluge za 735 korisnika.
Predstavljene su aktualnosti vezane uz pozive Izrada županijskih socijalnih planova te poziv za Pomoćnike u nastavi- faza VII.
Do kraja godine i početkom iduće raspisat će se tri poziva iz ESF+. Pozivi Širenje mreže socijalnih usluga za djecu – faza 1 i Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 1 ukupne vrijednosti 34 milijuna eura te poziv namijenjen jačanju organizacija civilnog društva za aktivno starenje, vrijednosti 10 milijuna eura.
Iz EFRR-a objavljen je Poziv za infrastrukturu vezano za proces deinstitucionalizacije za osobe s invaliditetom vrijedan 48,5 milijuna eura. Bit će objavljen Poziv za infrastrukturu za djecu i mlade vrijedan 20 milijuna eura, koje može prijaviti 10 domova iz Slavonije, Baranje i Srijema, kojima je osnivač RH.
Predstavljeni su ESF+ Mikro zajmovi, ukupna alokacije 30 milijuna eura kojima će se poticati investicija mikro i malih subjekata malog gospodarstva.
Tekst/Foto: Vlada RH
