Ulaganja u otoke

Hrvatska je u svijetu poznata kao mala zemlja s tisuću otoka. Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od ukupno 1244 otoka, otočića i hridi i čini 5,8% ukupne površine Hrvatske. 

REGISTAR OTOKA

Hrvatsko obalno more ima površinu 31,5 tisuća km2, od čega su unutrašnje morske vode površine 12,5 tisuća km2, a teritorijalno more 19 tisuća km2. Bez otoka hrvatsko teritorijalno more bi bilo za dvije trećine manje. Čak 69,5% hrvatske obale otpada na otoke.

Na otočnom području prema popisu stanovništva iz 2011. godine u 18 gradova i 41 općini, u ukupno 345 naselja živi 132.756 stanovnika. Od ukupnog otočnog područja, naseljeno je 50 otoka i poluotok Pelješac. 

Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18., 73/20. i 70/21.)  kako bi se potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike. 

Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.

Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe), Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama Pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima i sl.

Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere, na godišnjoj razini u otoke, u prosjeku, uloži oko 2,9 milijardi kuna.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je temeljem članka 25. Zakona o otocima izradilo Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u upravnom području razvoja otoka i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Uz Nacionalni plan izrađen je i Akcijski plan 2021.-2023. za provedbu Nacionalnog plana, kao provedbeni akt kojim se pobliže definira provedba mjera i aktivnosti povezanih s ostvarivanjem posebnih ciljeva Nacionalnog plana.

Nacionalni plan i Akcijski plan su usvojeni od strane Vlade Republike Hrvatske na 92. sjednici održanoj 23. prosinca 2021. godine. Donošenjem predmetnih akata stvorena je podloga za sustavan pristup ulaganjima na području otoka u srednjoročnoj perspektivi iz svih izvora financiranja, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava EU.

Provedba programa na otocima

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi razne programe kojima se realiziraju ciljevi vezani za život na otocima.
Od nacionalnih programa posebno se izdvaja Program razvoja otoka, a tu su još i opskrba vodom za ljudsku potrošnju i za otočne gospodarstvenike, osiguranje besplatnog javnog cestovnog prijevoza, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva, organizacija civilnog društva na otocima i drugi. Vrlo uspješan je i projekt Hrvatski otočni proizvod s ciljem poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda. Oznaka HOP dosad je dodijeljena 351 otočnom subjektu za 1265 proizvoda s 26 otoka.

Osim nacionalnih programa, tu je i jedan poseban, integrirani teritorijalni program za otoke, za koji je putem EU fondova za razdoblje do 2027. osigurano čak 150 milijuna eura.

„Tim sredstvima želimo da naši otoci postanu održivi, opremljeni suvremenom infrastrukturom i da se na njima stvore uvjeti života koji, s jedne strane, štite otočni ekosustav, a s druge strane, pružaju sve one javne usluge koje su neophodne za svakodnevno funkcioniranje. Unaprjeđenje svih razina otočnog života sada je lakše postići uz digitalizaciju procesa, implementaciju obnovljivih izvora energije te nove tehnologije, i nadam se da će jedinice lokalne samouprave prepoznati ovu priliku “ istaknuo je ministar Erlić.

Scroll to Top
Skip to content