Memorandum o razumijevanju potpisali su ministar Šime Erlić te predsjednik i član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo i Josip Pavković.
U sklopu konferencije „Urbana agenda za Hrvatsku – predstavljanje Urbanog razvojnog fonda“ danas je prezentiran novi instrument u ponudi financijskih proizvoda koji omogućavaju financiranje razvojnih projekata.
Urbani razvojni fond namijenjen je kreditiranju investicijskih ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, a njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima.
Ministar Šime Erlić kazao je kako je fokus ovog instrumenta ravnomjerni razvoj gradova u svim krajevima Hrvatske.
„U partnerstvu s HBOR-om razvili smo novi EU financijski instrument isključivo namijenjen financiranju razvojnih projekata gradova, koji će biti u funkciji razvoja zelenih i tehnološki naprednih gradova. Uz 680 milijuna eura iz ITU mehanizma i 250 projekata koji upravo startaju, te sada s novim Urbanim razvojnim fondom vrijednim 172 milijuna eura, nikad snažnije podupiremo razvoj gradova“, istaknuo je ministar Erlić.
Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvoje Čuvalo podsjetio je na to da je HBOR još od 2016. godine izrazito aktivan na području upravljanja financijskim instrumentima te je u prethodnom EU programskom razdoblju provedeno 5 financijskih instrumenata ukupne alokacije 323 milijuna eura i podržano 530 projekata.
„Danas predstavljeni Urbani razvojni fond korisnicima na raspolaganje stavlja preko 170 milijuna eura. Kreditiranje ćemo provoditi izravno, a sam financijski instrument ima strukturu kombinacije kredita i bespovratnih sredstava u vidu kapitalnog rabata. Program postaje operativan uskoro, najkasnije do kraja drugog kvartala, pa već sada potencijalni korisnici mogu krenuti s pripremama svojih projekata“, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Čuvalo.
Okupljene je pozdravio i predsjednik Udruge gradova Željko Turk koji je zahvalio Ministarstvu i HBOR-u na angažmanu i viziji koje su imali prilikom razvoja ovog novog financijskog instrumenta te, između ostalog, istaknuo “blagotvorni učinak” europskih fondova na vizure hrvatskih gradova.
Financiranjem putem Urbanog razvojnog fonda nudit će se značajan otpis dijela glavnice u svrhu poticanja dodatnih ulaganja, iznad minimalnih zahtjeva održivog i uključivog razvoja, putem uvjetnog bespovratnog dijela koji pokriva smanjenje isplativosti investicije zbog takvih dodatnih ulaganja. To znači da će država oprostiti čak do polovice kredita kako bi potaknula ulaganja u zelenu tranziciju koja će se uklopiti u lokalno okruženje, a građanima učiniti dostupnom priuštivu društvenu infrastrukturu.