I u trećem mandatu razvoj Slavonije, Baranje i Srijema ostaje prioritet Vlade

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

 Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku i Đakovu.

Na sjednici u Jakšićima članovima Savjeta predstavljena je razvojna tranzicija Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema, informacije o ulaganju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u regionalni razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te ulaganja u socijalnu politiku Slavonije, Baranje i Srijema.

 U uvodnom govoru, predsjednik Vlade Plenković rezimirao je dosadašnje efekte Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kazavši da je kroz sedam godina u tu regiju uloženo tri milijarde eura.

Kao samo jedan od dobrih primjera izdvojio je regionalne distribucijske centre za voće i povrće, za kakav je uručen ugovor i danas u Požegi.

Rekapitulirajući dosadašnja ulaganja u svaku od pet slavonskih županija, premijer Plenković izvijestio je da je u projekte u Osječko-baranjskoj županiji uloženo milijardu i 50 milijuna eura, u Vukovarsko-srijemskoj 642 milijuna eura, u Brodsko-posavskoj 344 milijuna eura, u Virovitičko-podravskoj 321 milijuna eura te u Požeško-slavonskoj 250 milijuna eura.

Uz to, tu su i zajednički projekti koji idu kroz više županija, a u takve je uloženo dodatnih 310 milijuna eura. U odnosu na 2016. godinu, danas je 26 i pol tisuća više zaposlenih u pet slavonskih županija. Izvoz je udvostručen te je u 2023. godini iznosio 2,5 milijarde eura, a za 54 posto je povećana vrijednost investicija.

“Kao što i mi kao država lovimo korak s onima koji su razvijeniji i napredniji u Europskoj uniji, tako se kroz ovo prioritetno ispunjavanje velikih investicija u slavonske županije nastoji učiniti taj iskorak da ih što više dižemo u pogledu razvijenosti”, naglasio je premijer Plenković.

I u trećem mandatu, dodao je, Vlada i kroz svoj treći program jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine.

Važno je napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.

U tom je kontekstu kao primjer naveo ciljeve u obrazovanju, da sva djeca u Hrvatskoj do 2027. imaju jednosmjensku nastavu u osnovnim školama, a da do 2030. svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću.

“Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja za ono što radimo dobro i ono što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni”, poručio je na kraju uvodnog obraćanja predsjednik Vlade.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio je rezultate ulaganja iz nacionalnih programa koje na području pet slavonskih županija provodi Ministarstvo: „Kroz trogodišnji Program podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema s 25,4 milijuna eura financirali smo 63 projekta na ovom području, čemu treba dodati i 8,22 milijuna eura ulaganja u 197 projekata iz naših ostalih nacionalnih programa samo u ovoj godini“.

Osvrnuo se i na aktualna ulaganja iz europskih fondova, uključujući programe prekogranične suradnje sa Mađarskom i Srbijom, kao i ulaganja u urbani razvoj slavonskih gradova kroz ITU mehanizam. „Cilj prekograničnih suradnja jest zajednički rješavati izazove te iskoristiti sve potencijale za rast u pograničnim područjima. S druge strane, kroz ITU mehanizam ulažemo sredstva u gradove kao katalizatore razvoja svojih urbanih područja. Na području Slavonije, Baranje i Srijema do sada je otvoreno 7 poziva vrijednih 26,7 milijuna eura, dok se do kraja godine očekuje njih još 6 vrijednih 24,26 milijuna eura“, pojasnio je ministar Erlić te dodao kako će se kroz ovaj mehanizam ulagati u biciklističku, obrazovnu, sportsku i kulturnu infrastrukturu, kao i turističku ponudu. Ukupno su za 6 slavonskih ITU gradova – Viroviticu, Požegu, Slavonski Brod, Osijek, Vukovar i Vinkovce – osigurana 164 milijuna eura.

Scroll to Top
Skip to content