23. lipnja 2021. godine postignut je politički dogovor za čitav zakonodavni paket Kohezijske politike (KP) za novo programsko razdoblje 2021.-2027. u visini od 373 milijarde eura.
Paket je objavljen u Službenom listu Europske unije 30. lipnja 2021., a na snagu je stupio 1. srpnja s retroaktivnim djelovanjem od 1. siječnja 2021. godine.
Paket sadrži sljedeće uredbe:
1. Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike
2. Uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu
3. Uredba o Europskom socijalnom fondu plus
4. Uredba o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja
5. Uredba o Fondu za pravednu tranziciju
Uredba o zajedničkim odredbama osigurava zajednički pravni okvir za osam fondova s zajedničkim upravljanjem: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond plus, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fond za pravednu tranziciju i financijska pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike.
Uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu utvrđuje posebne odredbe za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond. Sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj usmjerena su na smanjivanje razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, s posebnom pozornošću usmjerenu na regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije. Kohezijski fond podržava projekte u području okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture.
Europski socijalni fond plus ključni je financijski instrument za provedbu Europskog stupa socijalnih prava, odnosno ulaganje u jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedne uvjete rada te socijalnu zaštitu i uključenost. Kroz sredstva ESF+ ulaže se u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te se na taj način podupire ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija.
Fond za pravednu tranziciju novi je fond Kohezijske politike u odnosu na financijsku perspektivu 2014.-2020. i ključni element europskog zelenog sporazuma. Cilj mu je osigurati namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu Kohezijske politike za rješavanje gospodarskih i socijalnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu.
Šesta generacija Interrega i dalje oblikuje teritorijalnu suradnju u cijeloj Europi u okviru svojih različitih potprograma (prekogranični, transnacionalni i međuregionalni). Ona pokriva suradnju na vanjskim granicama Unije uz potporu vanjskih instrumenata (kao što su Instrument pretpristupne pomoći – IPA i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – NDICI) i uspostavlja novi potprogram namijenjen jačanju regionalne suradnje najudaljenijih regija.
Na sastanku Europskog vijeća 01. veljače 2024. postignut je jednoglasan dogovor čelnika država i vlada država članica po pitanju ciljane srednjoročne revizije Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. koja je započela u lipnju 2023., a imajući u vidu kako VFO u trenutnom obliku nije u stanju odgovoriti na krize s kojima se EU suočila, ponajprije vezano uz rusku agresiju na Ukrajinu. Konačnim usvajanjem revizije VFO-a od strane Europskog parlamenta 29. veljače 2024. te stupanjem na snagu revidiranog VFO paketa 01. ožujka 2024. došlo je do određenih izmjena u zakonodavnom paketu za Kohezijsku politiku iz lipnja 2021. no predviđena kohezijska omotnica ostala je netaknuta i namijenjena prethodno programiranim prioritetima i ciljevima.
___________________________________________________________________________________________
Iako je početak provedbe u okviru financijske perspektive 2021.-2027. značajno kasnio slijedom brojnih nepredviđenih događaja poput pandemije COVID-19, Europska komisija (EK) i druge europske institucije već su okrenute ka novoj financijskoj perspektivi.
Uzimajući u obzir dinamiku pregovora za trenutno financijsko razdoblje, objava samoga prijedloga novog zakonodavnog paketa očekuje se 2,5 do 3 godine prije početka nove perspektive, odnosno najkasnije sredinom 2025. godine.
Nadalje, objavi prijedloga prethodi 6 mjeseci do godina dana međuinstitucijskih pregovora između različitih Općih uprava Europske komisije. To znači da EK mora imati gotov nacrt zakonodavnog paketa sredinom ili najkasnije do kraja 2024. godine, a kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pregovore o zakonodavnim prijedlozima za razdoblje nakon 2027. te njihovo pravovremeno usvajanje i stupanje na snagu.
Imajući u vidu kako se EU u posljednje vrijeme suočavala sa brojnim nepredviđenim krizama i značajnim šokovima dok istovremeno dolazi do novih izazova ostvarivanjem zelene i digitalne tranzicije, već je sada potrebno promišljati kako osigurati da Kohezijska politika u suradnji s drugim politikama i u budućnosti funkcionira učinkovito s ciljem adresiranja navedenih izazova.
Slijedom navedenoga, u veljači 2023. EK kontaktirala je države članice predlažući početak nacionalnog dijaloga sa svim relevantnim dionicima, kako bi se na vrijeme kreirala nacionalna stajališta koja će pomoći u usmjeravanju budućnosti KP-a u razdoblju nakon 2027.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kao Koordinacijsko tijelo za fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj, stoga je pokrenulo dijalog sa svim relevantnim dionicima poput nacionalnih i regionalnih vlasti, relevantnih partnera, građana, predstavnika mladih i akademske zajednice, organiziravši u rujnu 2023. u Zagrebu high level Konferenciju o budućnosti KP-a nakon 2027., s ciljem formiranja nacionalnog stajališta na predmetnu temu.
- Više informacija o predmetnom događaju na poveznici:https://strukturnifondovi.hr/konferencija-o-buducnosti-kohezijske-politike-nakon-2027-godine/
SKUPINA STRUČNJAKA NA VISOKOJ RAZINI ZA RAZMATRANJE BUDUĆNOSTI KOHEZIJSKE POLITIKE (HIGH LEVEL REFLECTION GROUP/HLGR)
S ciljem rješavanja višestrukih izazova identificiranima u Osmom kohezijskom izvješćuEuropska komisija je u siječnju 2023. osnovala Skupinu stručnjaka na visokoj razini koja raspravlja o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. (HLRG).
Članove HLRG-a čine predstavnici akademske zajednice, nacionalni, regionalni i lokalni političari, socioekonomski partneri i predstavnici civilnog društva te su na pojedine sastanke pozvani stručnjaci pojedinih tema. Povjerenica EK za koheziju i reforme Elisa Ferreira bila je nazočna na svim sastancima.
U okviru ukupno održanih 10 sastanaka u toku 2023. godine raspravljalo se o glavnim izazovima na razini EU-a, od inovacijskog jaza između pojedinih država članica i regija do demografskih promjena s kojima je Europa suočena, kao i na koji način Kohezijska politika (KP) može podržati pravednu digitalnu i zelenu tranziciju te regionalni oporavak i rast. Glavni cilj promišljanja Skupine je na koji način osigurati istu značajnu omotnicu za fondove Kohezijske politike i u sljedećem financijskom razdoblju, bez daljnje fragmentacije nauštrb novih fondova i politika EU-a te da se regulativa za razdoblje nakon 2027. donese pravovremeno i bez kašnjenja.
Usvojeni strateški zaključci i preporuke od strane Skupine, pod nazivom Uzajamno kreiranje održive budućnosti – Kohezija za konkurentnu i uključivu Europu objavljeni su u okviru Finalnog izvješća 20. veljače 2024. te predstavljaju temelj za izradu Devetog kohezijskog izvješća kao i za novi prijedlog zakonodavnog okvira za Kohezijsku politiku.
Usvojeno Finalno izvješće Skupine možete pronaći na poveznici: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/c6e97287-cee3-11ee-b9d9-01aa75ed71a1/language-en
MEĐURESORNA RADNA SKUPINA ZA PREGOVORE O UREDBI O ZAJEDNIČKIM ODREDBAMA I PRIPADAJUĆIM SEKTORSKIM UREDBAMA U OKVIRU VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA TE ZA PRAĆENJE OSTVARENJA I USMJERAVANJE CILJEVA KOHEZIJSKE POLITIKE (MRS ZA CPR)
Imajući u vidu kako je stalna koordinacija tijela državne uprave s ciljem prikupljanja mišljenja o zakonskim prijedlozima i dokumentima vezano uz Kohezijsku politiku (KP) kao i potreba redovne rasprave o pojedinim pitanjima, nužna za uspješnu provedbu, u studenome 2023. donesena je Odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za pregovore o Uredbi o zajedničkim odredbama (CPR) i pripadajućim sektorskim Uredbama te za praćenje ostvarenja i usmjeravanje ciljeva Kohezijske politike (MRS za CPR).
MRS za CPR je središnje mjesto za koordinaciju, raspravu i razmjenu informacija vezano za pregovore o predmetnim Uredbama te praćenje ostvarenja i usmjeravanje ciljeva KP-a. Na temelju prikupljenih očitovanja članova MRS-a za CPR, Tajništvo MRS-a za CPR kreira zaključke koji se dostavljaju imenovanim hrvatskim predstavnicima za potrebe sastanaka Radne skupine za strukturne mjere i najudaljenije regije (SMOR) u Bruxellesu. Zaključci MRS-a za CPR također će služiti i kao temelj za pregovore o KP-u na političkoj razini, u okviru Vijeća za opće poslove u formatu ministara kohezije (GAC Cohesion) te na sastancima Europskog vijeća na kojima sudjeluju čelnici država i vlada država članica Europske unije.
Ključne aktivnosti MRS-a za CPR:
- utvrđivanje i usklađivanje prioriteta Republike Hrvatske u raspravama vezano uz postignuća te budućnost Kohezijske politike
- analiza prijedloga izmjena Uredbe o zajedničkim odredbama i pripadajućih sektorskih Uredbi za financijsko razdoblje 2014.-2020. s ciljem dostave očitovanja imenovanim hrvatskim predstavnicima u okviru SMOR-a
- analiza prijedloga izmjena Uredbe o zajedničkim odredbama i pripadajućih sektorskih Uredbi za financijsko razdoblje 2021.-2027. s ciljem dostave očitovanja imenovanim hrvatskim predstavnicima u okviru SMOR-a
- analiza prijedloga Uredbe o zajedničkim odredbama i pripadajućih sektorskih Uredbi za financijsko razdoblje nakon 2027. s ciljem dostave očitovanja imenovanim hrvatskim predstavnicima u okviru SMOR-a
- analiza prijedloga novih inicijativa i politika od strane Europske komisije i ostalih institucija Europske unije
- koordinacija pripreme stajališta Republike Hrvatske u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije; za relevantne sastanke operativne i političke razine Vijeća EU-a i Europskog vijeća
- sustavno praćenje i analiza stajališta drugih država članica Europske unije nastavno na objavljene prijedloge i inicijative od strane Europske komisije i drugih relevantnih institucija Europske unije.
U MRS za CPR uključeni su predstavnici Tijela za ovjeravanje, Tijela za reviziju i Upravljačkih tijela za operativne programe u financijskom razdoblju 2014-2020. i 2021.-2027. te po potrebi druga tijela državne uprave u okviru svojih nadležnosti.
Predmetnim MRS-om za CPR djelomično se nastavlja rad inicijalne Međuresorne radne skupine za pregovore o Uredbi o zajedničkim odredbama (CPR) i pripadajućim sektorskim Uredbama u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. do 2027., osnovane u lipnju 2018. za potrebe pregovora, ali s fokusom na brojne prijedloge izmjena regulative za razdoblje 2014.-2020. i 2021.-2027. te usklađivanje prioriteta Republike Hrvatske u raspravama vezano uz postignuća te budućnost Kohezijske politike.
Popis članova i zamjena članova MRS-a za CPR dostupan je OVDJE.